Aktualune Nevipya

PROBLEMYA ANO EDUKIPE E KOMUNITETENGO ANI KOSOVA

  • 29/10/2018
  • By Romano Avazo
Share
Nanipe e pustikengo thay kuadrosko, tikno gendo e siklovnengo, na pokipe e sikavnengo pe romani qhib thay nanipe e kabinetengo, siton nesave e problemyendar kolencar arakhnape o komunitetya ano edukipesko sistemi e Kosovako. Edukipe e komunitetengo sine tema e emisiako “Kotar amaro dikhipe“ koya gatisargyola kotar komunitetenge redakcie ani Radio Kosova 2.

Kosovake krisya garantinena yekhuno edukipe vash o sah komunitetya ani Kosova, so mangla te phenel kay sakova qhavoro therla hako te siklol pe dayaki qhib. Ayekha o skoluipe amare thaneste evolviringola ano shtar qhibya; albanyuni, serbyuni, boshnyakuni thay turkyuni pe sah nivelya. Skole ano serbyune thana ani Kosova kerena buti  e plan programea e Serbiaka Republiakko, so sito dikhlarno ini e kosovake krisyenca. Ani Kosova siton 28 elementaurne, thay 14 mashkartune skole kote ano yekh skolako obyekti adikergola siklipe pe 3 qhibya; albaniakuni, turkyuni thay bosnakuni.

Siklipe pe boshnyakuni thay turkyuni qhib evolvringa ano sah nivelya, shrdindoy kotar o angloskoluipe ji ko universitetya, thay sitoy organizimi pe generali ano sah komune kote jividna o haricune komunitetya; Prishtina, Mitrovica, Pekya thay Prizren.

O sah pustikya kola botingona ani Kosova kotar e angluni ji pe inangi klasa dengona bi lovesko e sah siklovnenge. Mashkarutno edukipe pe krisi pandar na sito obligimo, thay vash akava edukipe o pustika pe sakoya qhib na siton garantime kotar o ministrie. Numay, Turkiaki Republika but angleder garantinga e sah sikovnenge e turkyuna qhibyake o pustika.

Leindoy pe dikhipe o romano komuniteti, Roma edukingona leindoy dikhipe o than kote jivdinena, pe albanyni vay serbyuni qhib, dayk ver boshnyakuni vay turkyuni. O roma therna hako te skoluingon pe piri dayaki qhib numay nane abokar kuadrya vash te edukingon.

Kana vakera vash o romane, ashkalyune thay egipqanyune siklovne, leindoy pe dikhipe e Strategia vash Kotorleipe e Komunitetyengo Roma thay Ashkalie, shifre e kotorleipasko ano elementaurno edukipe thay mashkaruno siton ververtune. Ji kay ano elementaruno edukipe kotorleipe sito pashe 85% thay mashkarutno teluno 65%, thay uqho mashkaruno 30.3%.

Romane sikovne ani Kosova buderipea edukipe agorinena pe albanyuni thay serbyuni qhib, ji kay ano Prizren kotar o 2011 bersh implementingola pilot proyekti vash fakultativuno siklipe pe romani qhib ano shtar elementetarune skole thay gendo e sikavnengo bayrola, vakerla sikavno Nejip Menekshe.

Simen suksesya, dikhlola kay o roma mangena kay ma te bisteren piri daki qhib thay te nakhaven akala siklipya. Sar sip e statistike, numay ani fundoni shkola “Mati Logoreci” simen pashe 20 romane siklovne kolencar duy ver nao kurko adikera siklipe. Ayekha yekhune sito vi ano yaver shkole. Musay te butyargyon ini yaver sikavne e romana qhibyako thay te laqhargyol e infrastruktura sar init e siguringyon o kondicie thay klase kotar Direktoriati thay Ministria vahs adikeripe e siklipekso pe Romani qhib”, vakerla o Menekshe.

Yaverune, fakultiatuvni siklipe pe romani qhib ani Jakova thay Ferizay akana duy bersha stagningya, vash o sebepi e but hari pokipesko e sikavnengo kotar 40 euro. Ano ledeipe mashkar Direktoriato e Edukipasko thay Ministria e Edukipaski ajukergola but sig te alosargol akava puqipe, vakerga Nazaf Safci, godorni vash komunitetya ani Ministria e Edukipeski.

“Akala sikavne na musay te darakergon phanglo akala situacia, feri so komunalune direktoriatya, me pakyava, siton ano poro planifikipe anglodikhiindoy o bujeti vash akala sikavne. Vi ayekha si te theren phikodeipe kotar e edukipaski miniistria’’, mashkar yaver vakerga Safci.

Ano ledeipe mashkar o organizacie e civiluna malipesko, Ministria e Edukipaski arakhlola ano procesi e amandamentesko e Administrativune Doumentesko miratimo ano avgusti e 2017 vash themelipe thay funskionalizipe o Edukipaske Centrengo ani Kosova. Kote anglodikhlargola te licencingon pashe 40 edukipske centrya, vakerla Isak Skenderi, direktori e VORAE-esko

“Ideya sito te kergyol vash institucie yekh dokumenti, yekh baza prekal koya ka kegryol buti thay palo odova ka iklova yekhe khetane dokumenteya vash organizacie thay institucie, kova reflektinela o may shukar interesi e qhavorengo thay palo odova te ajukera kay akala centrya te oven kotor e sistemesko thay te funkcioninen sar kotor e sistemesko”, vakergya o Skenderi.  

Ano komune e buderi serbyencar, romano qhavore ano paraleluno sistemi skoluingona pe serbyni qhib. Phanglo akalea vakerla o tutori Adrian Emini kotar o edukipasko centro ano gav Priluze.

“Amaro resipe akate sito kay o qhavore te siklon prekal o khelipe, te siklon o hramya, gendya thay tabela e genipeski. Amare qhavore kana nakhena ani shkola ani angluni klasa on na janena e srbyuni qhib thay na lena kan thay ji phirena ani duyto klasa on nashalena buderi siklipya. Numay, qhavore kay avena akaye siklona e qhib thay pherune siklipya thay nakhavena o pharipya numay vi kanleinena o subyektya”, vkaerla o tutori Emini.

Ki yaver rig, ano yaver Kosovake thana o skoluipe evolviringola ini e plan programea e Serbyuna Republikako, kote yekh kotar o may bare problemya siton nanipe e thanipesko vash siklovipesko adikeripe. Akava vash o sebepi kay kotar o 1999. bersh ano yekh obyekti arakhlona po trin skole, thay siklovipe adikergola ano duy vaktarya (smene), feri so nane than vash sah siklovnenge. Dusko Maksimovic, eskperti e edukipasko, kova vash yekh vahti sine godideutno vash edukipe ano kosova e Serbyuna raipasko, ano deklaripe vash Radio Kosova mothavga kay ano nesave mashkarutne skole nane praksa.

“Amare siklovne nakhna ano ververune janipaske khelipya, ano niveli e skolengo vi e republikako, kote astarna buderune rezultatya. Shay phenava kay prekal 70 pe shel amare siklvonendar hraminga uqhe skole thay fakulteya, na leindoy dikhipe siton mi ano Nisi, Kraguyevaci, Beogradi vah Mitroivica’’, vakerga o Maksimovic.

Ji kay problemya pe boshnyakuyni thay turkyuni qhib siton aver naturako. Siklovipe pe boshnyakuni qhib adikergola ano sah nivelya, kotar o angloedukipe ji kay unveristetya. Siklovipe pe boshnyakuyni qhib shrdinga palo maripe, thay kotar o korkoro formiripe araklola e ververutne problemyencar, yekh olendar nanipe o pustikengo. Vi ayekha sakova dive si po harno gendo e siklovnengo. Kotar o formiripe sikovipesko pe boshnyakuni qhib ano Mitrovica ani elmentaurni skola thay mashkaruni sine 190 siklovne ji kay akana siton 20. Akava pharipe konfirminga ini e profesorka, Emina Jemayli.

“Odova so potenciringola sakova bersheste sito harno gendo e siklvonengo. Akale skolake bersheste ani 10. klasa thera numay duy siklovne’’, vakerga profesorka Jemayli.

Ano Prizren siklovipe pe boshnyakuyni qhib adikergola ano ohto elementarune skole thay shtar mashkarune.

O siklovipe pe turkyuni qhib adikergyola ani Kosova sar e bershestar 1951. Ano yekh vahti ani Kosova sine 12 elementarune skole e nesave mile siklovnencar, ji akana sitoy aver situacia. Edukipe pe turkyuni qhib adikrgola ani Prishtina, Prizren, Mamusha, Gilana thay Dobrocane.  Siklipe pe turyuni qhib ani prishtina adikergyola ani fundoni shkola “Elena Gjika” koya sila 200 siklovne, thay mashkaurni gimnazia “Sami Frasheri”  e 80 siklovnencar. Talodirektora e fundona shkolako Agnesa Rashit- Globoder vakerla kay ko palune bersha o gendo e siklovnengo konstatune baryola, thay siklipe adikerna 18 turkyune sikavne.

“Ko palune trin bersha Turkiaki Agencia vash Evolviripe-TIKA renovinga o sah kabinetya thay denga buderune moderune sheya vash te del efektivuno edukipe’’, vakerga e talodirektora Rashit-Globoder.

Vash baro koncentripe e turkyuna populaciako ano Prizren o siklipe pe turkyuni qhib adikergola ano shov elementarune skole thay shtar mashkarune skole e 1500 sikovnencar. Ji kay ani Gilana isi telaripe e gendesko. Berat Dindar koordianatori vash edukipe pe turkyuni qhib, vakerla kay sebebi sito e migracia thay nanipe e perspektivako ani akaya komuna.

***

Radio Kosova 2, programi e komunitetengo

Ani tema ledeinde: Avdi Misini, Sandra Cvetković, Meliha Murić Januz thay  Guner Saban.